Službeni internet portal Obrtničke škole u Požegi

obrtnicka banner top2

Raspored šk. zvona

Prije podne

satvrijeme
17,10 - 7,55
28,00 - 8,45
38,50 - 9,35
49,45 - 10,30
510,35 - 11,20
611,30 - 12,15
712,20 - 12,55

Poslije podne

satvrijeme
113,15-14,00
214,05-14,50
315,00-15,45
415,50-16,35
516,45-17,25
617,30-18,10
718,15-18,55

Krojač

Krojači izrađuju odjeću prema prethodno kreiranom modelu. Obavljaju konstrukcijsku pripremu, kroje prema šabloni, šivaju i dorađuju odjeću. Završni proizvodi krojača jesu odjevni predmeti, posteljina, trikotaža, stolnjaci i sl. Krojači mogu raditi u industrijskim postrojenjima ili u obrtničkim radionicama. Krojači zaposleni u industriji izrađuju odjeću za široko tržište. Oni su često specijalizirani za pojedinu radnu operaciju ili skupinu radnih operacija. Krojači u obrtničkim radionicama rade za uže tržište ili po narudžbi. Najčešće izrađuju odjeću po mjeri, a prema potrebi popravljaju i preinačuju sašivenu odjeću.

 

Obavljaju sve opisane faze rada na pojedinom proizvodu, uključujući uzimanje mjere i jednu probu ili više proba prije dovršavanja predmeta. U obrtničkoj krojačkoj radionici ima mnogo ručnoga rada, dok u industriji prevladava rad na strojevima.

Posao krojača sastoji se od sljedećih radnih operacija: izradbe kroja prema zadanim mjerama i modelu, polaganja materijala na stol za krojenje, strojnog ili ručnog rezanja materijala po šabloni, sortiranja i pripremanja skrojenih dijelova, sastavljanja skrojenih dijelova u konačni proizvod pomoću stroja za šivanje, stroja za obamitanje, stroja za porubljivanje i stroja za izradbu rupica. Završne su faze našivanje dugmadi te strojno ili ručno glačanje. U svom radu krojač upotrebljava razne materijale i pribor, npr. tkanine različita sastava, kožu, krzno, konac, dugmad, zatvarače i ukrase. Ovisno o fazi rada, služi se različitim alatima i strojevima: iglama, škarama, krojačkim metrom, glačalom, trokutom, ravnalom, lutkom za probu, ravnošivajućim strojem, kompjutoriziranim šivaćim strojem, strojem za obamitanje, strojem za izradu rupica, strojem za porubljivanje, električnim nožem za krojenje, strojem za glačanje i strojem za krojenje.

Radni uvjeti

Krojač radi u zatvorenim prostorijama uz prirodnu ili umjetnu rasvjetu. Pojedine faze rada obavlja isključivo stojeći (krojenje), dok je strojno šivanje isključivo u sjedećem položaju. Zbog prisilnog položaja u kojem krojač radi, njegov je posao fizički naporan. Krojač radi uz buku strojeva i tekstilnu prašinu. Prisutna je opasnost od ranjavanja oštrim alatom, strojem za rezanje te od opeklina prilikom ručnog glačanja, pa se treba strogo držati propisanih mjera zaštite na radu. U industriji je rad organiziran serijski i u smjenama, a kod obrtnika često nema strogo određenog radnog vremena.

Poželjne osobine

Krojač treba imati dobar vid na blizinu, dobru okulo-motornu koordinaciju, sposobnost prostornog predočavanja, dobru ručnu spretnost i spretnost prstiju. Treba dobro rhtmoznavati boje i njihove nijanse. S obzirom na uvjete rada, poželjno je dobro zdravlje, osobito lokomotornog sustava. Krojači u obrtničkim radionicama trebali bi biti kreativni u stvaranju novih modela odjeće te strpljivi u kontaktu s korisnicima usluga.

Osposobljavanje i zapošljavanje

Za obavljanje poslova krojača potrebno je, nakon završene osnovne škole, završiti trogodišnju industrijsku ili obrtničku školu tekstilnog smjera. Školovanje uključuje usvajanje teoretskih znanja i praktičnih vještina. Školovanje se može nastaviti u istoj školi do razine tekstilnog tehničara.

Nakon završenog školovanja krojači se zapošljavaju u odjevnoj industriji, tekstilnoj industriji i kod obrtnika. Perspektiva zapošljavanja u industriji nešto je slabija nego kod obrtnika.

O nama

Počeci obrazovanja učenika (šegrta) datiraju iz druge polovine 18. stoljeća, točnije obuka učenika počela je školske 1854./55. godine. Šegrtska škola osnovana je 30. ožujka 1887. godine sa stolarskim, kolarskim, remenarskim, postolarskim, kovačkim i drugim zanatima.

Škola kroz godine mijenja nazive Zanatsko trgovačka škola, Škola za učenike u privredi i 1954. godine osniva se Centralna škola učenika u privredi kao samostalna ustanova.

Od 1960. godine Škola se naglo razvija tako da se i broj učenika naglo povećava, praktični rad se obavlja kod privatnika ili u radnim organizacijama društvenog sektora sa čistim odjeljinjima i s više struka.

Privredna i društvena kretanja uvjetovala su promjene u obrazovnju tako da se referendumom 1976. godine sve srednje škole spajaju u Centar za usmjereno obrazovanjekoji počinje s radom od 01. rujna 1976. godine.

 

Opširnije

Kontakt

OBRTNIČKA ŠKOLA POŽEGA
OSJEČKA 33
34000 POŽEGA

email: obrtnicka.skola@po.t-com.hr

ZBORNICA  034/ 271-711
TAJNIK 034/ 273-992   (FAX)
RAČUNOVODSTVO 034/ 273-292
CENTRALA 034/ 272-992
PEDAGOG 034/ 312-935

STOLARSKA RADIONICA 034/ 312-936
VODITELJ SMJENE 034/ 312-218
TEKSTILNA RADIONICA 034/ 271-591
GRADITELJSKA RADIONICA 034/ 271-601

RAVNATELJICA 034/ 271-140
KNJIŽNICA 095/856-4443

Please publish modules in offcanvas position.