Službeni internet portal Obrtničke škole u Požegi

obrtnicka banner top2

Raspored šk. zvona

Prije podne

satvrijeme
17,10 - 7,55
28,00 - 8,45
38,50 - 9,35
49,45 - 10,30
510,35 - 11,20
611,30 - 12,15
712,20 - 12,55

Poslije podne

satvrijeme
113,15-14,00
214,05-14,50
315,00-15,45
415,50-16,35
516,45-17,25
617,30-18,10
718,15-18,55

Stolar

Stolari obradbom drva i drugih zamjenskih materijala proizvode pokućstvo, građevnu stolariju, oplate, obloge i razne uporabne predmete. Na temelju tehničko-tehnološke dokumentacije (nacrta i opisa) ili uzoraka odabiru materijale, alate i strojeve kojima mogu obaviti zadani posao. Na predmetima za obradbu, a to su najčešće ploče, daske ili letve, najprije obavljaju mjerenje i skiciranje (zacrtavanje), a potom pristupaju obradbi. Obradba obuhvaća piljenje, blanjanje, brušenje, bušenje, glodanje i dubljenje drva. Budući da najčešće izrađuju predmete koji se sastoje od više dijelova, nakon obradbe drva slijedi pripasivanje i spajanje. To se uglavnom radi ljepilima, čavlima, vijcima i raznim okovima.

 

Ovisno o poslovima koje obavljaju, mjestu rada i konačnom proizvodu, razlikujemo stolare koji izrađuju pokućstvo i druge predmete za široku potrošnju i to uglavnom obavljaju kao obrtničku djelatnost, građevne stolare koji izrađuju prozore, vrata, stubišne ograde i druge izrađevine od drva potrebne u graditeljstvu te ih potom ugrađuju na građevine te industrijske stolare koji pretežito rade na postrojenjima i na doradi industrijskih proizvoda.

Stolari koji rade u obrtništvu katkada sami izrađuju tehničku dokumentaciju, troškovnike i određuju cijene svojih proizvoda. Osim što izrađuju predmete od drva, većina stolara radi na popravcima i zamjeni istrošenih dijelova stolarije. I ti poslovi zahtijevaju stručnost i odgovornost, kao i proizvodnja novih predmeta.

Radni uvjeti

Stolari uglavnom rade u tvorničkim halama i radionicama te u obrtničkim radionicama. Građevni stolari dio svoga radnog vremena provode na građevinama dok ugrađuju stolariju. Budući da gotovo svi stolari rade, manje ili više, sa strojevima (pilama, blanjalicama, brusilicama, bušilicama i glodalicama), izloženi su buci, drvenoj prašini i opasnosti od ozljeda. Da bi se zaštitili, moraju primjenjivati tehničku zaštitu (razne tehničke naprave) i osobna zaštitna sredstva. To su u prvom redu štitnici za uši ili čepići od švedske vate, naočale, zaštitne rukavice, zaštitne cipele, pregače i kacige (građevni stolari).

Zbog mogućih šteta i opasnosti, stolarski poslovi u kojima prevladava strojna obradba drva uvršteni su u poslove s posebnim radnim uvjetima, na koje ne mogu biti rhtmoređene osobe mlađe od 18 godina. Zdravstveno stanje stolara koji rade na strojnoj obradbi drva provjerava se svaka 24 mjeseca. Dođe li u zdravstvenom stanju do promjena koje su brana bavljenju stolarskim poslom, radnik biva rhtmoređen na druge poslove.

Radni ritam stolara koji rade u industrijskoj strojnoj obradbi drva određen je tehnologijom i organizacijom rada u poduzeću, dok je radni ritam drugih stolara uglavnom slobodan te oni odmore mogu uzimati po potrebi. Prema poslodavčevim potrebama, stolari rade i u smjenama, a kojiput i dulje od punoga radnog vremena, što se uglavnom odnosi na građevne stolare.

Stolari trebaju imati zdrav mišićno-koštani i dišni sustav jer rade u različitim tjelesnim položajima – pretežno stojećke – i jer su izloženi prašini. Preosjetljivost na buku može biti zapreka za stolarsko zanimanje. Važno je da stolari imaju sposobnost predočavanja prostornih odnosa, spretne ruke, a poželjna je emocionalna stabilnost zbog rada na strojevima.

Za stolarsko zanimanje učenike osposobljavaju obrtničke škole po trogodišnjemu izobrazbenom programu. Nakon trogodišnje prakse u struci, stolari mogu polagati majstorski ispit. U poslu se može napredovati rhtmoređivanjem na bolje rangirana i plaćena radna mjesta. To su uglavnom organizatorska i poslovodna radna mjesta – brigadiri, poslovođe i voditelji smjena.

Stolari se uglavnom zapošljavaju u industriji, građevinstvu i obrtništvu. Mogu voditi i vlastiti obrt. Osim toga, oni se mogu zaposliti i na održavanju zgrada, gdje uglavnom popravljaju građevnu stolariju i inventar. Stolari se traže, pa nakon završetka školovanja ne moraju čekati na zaposlenje. Zarade stolara kreću se na razini zarada drugih zaposlenika koji imaju istu stručnu spremu ili, zbog deficitarnosti zanimanja, nešto veće.

O nama

Počeci obrazovanja učenika (šegrta) datiraju iz druge polovine 18. stoljeća, točnije obuka učenika počela je školske 1854./55. godine. Šegrtska škola osnovana je 30. ožujka 1887. godine sa stolarskim, kolarskim, remenarskim, postolarskim, kovačkim i drugim zanatima.

Škola kroz godine mijenja nazive Zanatsko trgovačka škola, Škola za učenike u privredi i 1954. godine osniva se Centralna škola učenika u privredi kao samostalna ustanova.

Od 1960. godine Škola se naglo razvija tako da se i broj učenika naglo povećava, praktični rad se obavlja kod privatnika ili u radnim organizacijama društvenog sektora sa čistim odjeljinjima i s više struka.

Privredna i društvena kretanja uvjetovala su promjene u obrazovnju tako da se referendumom 1976. godine sve srednje škole spajaju u Centar za usmjereno obrazovanjekoji počinje s radom od 01. rujna 1976. godine.

 

Opširnije

Kontakt

OBRTNIČKA ŠKOLA POŽEGA
OSJEČKA 33
34000 POŽEGA

email: obrtnicka.skola@po.t-com.hr

ZBORNICA  034/ 271-711
TAJNIK 034/ 273-992   (FAX)
RAČUNOVODSTVO 034/ 273-292
CENTRALA 034/ 272-992
PEDAGOG 034/ 312-935

STOLARSKA RADIONICA 034/ 312-936
VODITELJ SMJENE 034/ 312-218
TEKSTILNA RADIONICA 034/ 271-591
GRADITELJSKA RADIONICA 034/ 271-601

RAVNATELJICA 034/ 271-140
KNJIŽNICA 095/856-4443

© 2015 Obrtnička škola Požega - design by Medialive

Please publish modules in offcanvas position.